POZOVITE DANAS      +381 15 302 410               RADNIM DANOM OD 08-16
   
en | sr
 
 
 
 
10 TAJNI USPEŠNOG
WEB SAJTA

preuzmite besplatno uputstvo

ime:
e-mail:
 

NEWSLETTER

prijavite se za newsletter

ime:
e-mail:
 


www kolumna

INTERNET MAGAZIN

Srbija sigurna država !

Halabuka koja je podigla „prašinu“ do neba konačno dobija svoj epilog. Neko je odlučio da nismo dovoljno sigurni i dodatnim aktima tj. pravilnikom Ratel je doneo odluku da  su internet provajderi obavezni da policiji omoguće pristup bazi podataka o korisnicima e-pošte.  Ko je RATEL ?  Šta je RATEL ? To je Republička agencija za telekomunikacije i njeno zaduženje i uloga je u  regulaciji telekomunikacionog tržišta, u ovim našim specifičnim uslovima. To podrazumeva vršenje kontrole u oblasti telekomunikacije, izdavanje dozvola za rad raznim telekomunikacionim operaterima, donosi tehničke propise u oblasti telekomunikacija itd. Ova državna agencija je pre nekoliko dana obnarodovala da zbog sprečavanja sajber kriminala usvaja pravilnik prema kojem će državni organi imati pristup svim bazama podataka koje sadrže elektronsku poštu -  I mejl. Kako se u svetu teroristi o svojim narednim akcijama dogovaraju putem interneta država Srbija je odlučila da stane na put domaćim činiocima nestabilnoti i doskoči im ovim putem.  Ali „ne lezi vraže“. Domaća javnost se usprotivila ovom činu koji nas približava svetskim trendovima jer kako navode stručnjaci, službe bezbednosti koje će imati uvid u naš elektronski život mogu takve informacije da koriste protiv nas samih. Zahteva se da pristup elektronskoj prepisci građana bude omogućen jedino uz dozvolu suda.

Državni organi će sada imati lične podatke o pošiljaocu elektronske poruke, sadržini pošte, i lokaciji sa koje je poruka poslata. Predsednik upravnog odobra RATEL-a, profesor Jovan Radunović izjavio je da se neće presretati sav saobraćaj i sva pošta, već samo na zahtev državnih organa koji su obezbedili odgovarajuću dozvolu. I mi kao verujemo profesoru Radunoviću ?   Pravni stručnjaci  u ovoj oblasti  izjavljuju  da u Pravilniku ne postoji odredba u kojoj se striktno navodi da je nadzor dozvoljen samo ako je u skladu sa Ustavom i zakonima Republike Srbije. Po njihovom  mišljenju, takva odredba bi morala da postoji. Većina građana koji koriste elektronsku poštu ne slaže se sa ovom odlukom i smatra da im je ugroženo Ustavom garantovno pravo o neometanoj prepisci. Pravilnik se odnosi samo na velike operatere, koji imaju međunarodno povezivanje. Internet provajderi dužni su da osim pristupa bazi podataka, obezbede i odgovarajući hardver i softer. Ova oprema veoma je skupa, pa se postavlja pitanje da li će možda morati da poskupe njihove usluge, kako bi bila ispunjena i ova zakonska obaveza.
Poverenik za informacije od javnog značaja Rodoljub Šabić smatra da nije isključena opasnost od zloupotrebe pravilnika o načinu kontrole komunikacija preko Interneta u Srbiji. Šabić je rekao da Srbija nema funkcionalne mehanizme zaštite podataka o ličnosti. Stručnjaci Centra za razvoj interneta kažu da pojedine odredbe pravilnika, koje se odnose na privatnost građana, mogu da se tumače na različite načine i da su podložne zloupotrebama. Saradnja sa službama bezbednosti za internet operatore nije ništa novo. To se, kažu, radilo i ranije, ali uz sudski nalog.

U Centru za razvoj interneta Srbije objašnjavaju da je osnovni problem što Republička agencija za telekomunikacije u pravilniku ne precizira na koji način će biti zaštićena privatnost građana koji nisu pod nadzorom. Kao što u nekim oblastima ne postoji pravilnik tako i u oblasti koja treba da bude jedan od zamajaca privrednog razvoja država stavlja „klin“ i tako već zahuktalu kompoziciju usporava a neke od putnika iz tog voza napretka i prosperiteta želi da izbaci.  I šta sada ? Ko je stariji, kokoška ili jaje ? Prema postojećem Ustavu građanima ove Republike je zagarantovano pravo na privatnost komunikacije ali je RATEL-ovim pravilnikom predvideo  da internet operatori o svom trošku obezbede opremu za nadzor korisnika. Direktor jednog od poznatijih provajdera "YUBC Net" Simo Ivaneža smatra da je opasno da provajderi imaju sistem za prisluškivanje i praćenje, zbog moguće zloupotrebe informacija. Dok se ova situacija ne reši ostaje nam da čekamo. A vreme prolazi. I nije nam saveznik.

Gugl (Google) dobio ozbiljnog konkurenta !

Srpska Internet scena leži u postelji sa nadom da će brzo preboleti dečije bolesti. Za to vreme svetski tokovi novca traže mesto za neku novu investiciju i neki novi posao koji će opravdati poverenje. Novi igrač na tržištu Internet pretraživača je KUL ! www.cuil.com izgovara se kao i "cool") koji će, smatra autor Ana Paterson (Anna Patterson) ugroziti svetskog lidera Gugl (Google).



Iako je Gugl  (Google)  2004. godine kupio tu tehnologiju, spor razvoj same aplikacije je vlasnike najpoznatijeg Internet pretraživača opredelio za drugi put i napuštanje investicije u ovaj veb pretraživač. Autorka je nastavila da radi na daljem usavršavanju Kul-a i kao rezultat imamo sveobuhvatniji i efikasniji Internet pretraživač.  Ukupna vrednost početne injekcije kapitala (čitaj dolara) je 33 miliona američkih novčanica.

Na ovom „tajnom“ projektu radilo je nekoliko osoba, a među njima su i bivši inženjeri Gugla (Google)  Rasel Pauer (Rusell Power) i Luis Monije (Louis Monier).  "Kul" ima indeks od 120 milijardi veb-stranica što je, kaže Paterson, bar tri puta više od "Guglovog" indeksa. Nema načina da se to potvrdi jer je "Gugl" pre tri godine prestao da objavljuje podatke o svom indeksu koji je tada sadržao 8,2 milijarde veb-stranica.

Drugačiji pristup prikazu traženih podataka ( forma nalik na novinsku stranicu) kao inovaciju imaće prikaz sa više fotografija i „dugmadi“ na koje se može kliknuti u potrazi za podatkom. Kako kažu kreatori i sam metod rangiranja Internet sajtova je drugačiji od Gugla, traga se za sadržinom stranica.  I dok naši „službenici“ koji brinu za bezbednost građana žele da zadrže neke korisničke podatke, osobe koje su naravile Kul obećavaju da neće zloupotrebiti podatke o pretragama ili surfovanju po Internetu što Gugl inače radi. 

"Kul" je najnoviji na listi izazivača Gugla, među kojima su  Teoma "Teoma"  čija je tehnologija postala kičma Ask  "Ask.com", zatim Vivisimo "Vivisimo",  Snap "Snap", "Mahalo" i, nedavno, Pauerset (Powerset) koji je ovog meseca kupio Majkrosoft (Microsoft). Da novac nije problem (jer novca nema!) demantuje Majkrosoft. Uložen je nepoznat iznos dolara u istraživanje tržišta Internet pretraživača ali za sada Gugl (Google)  drži 62 procenta ukupnog tržišta pretraživača u SAD. Da je prednost koji je Gugl  (Google)  ostvario značajna govori sledeći podatak: Jahu (Yahoo) ima 21 procenat a Majkrosoft  (Microsoft) sićušnih 8,5 procenata na ogromnom američkom Internet tržištu. Možda je Majkrosoft uzalud „bacio“ novac na istraživanje. Sve što je bilo potrebno jeste da angažuju nekog bivšeg zaposlenog svetskog giganta Gugla (Google) .  "Kul" je prvi pretaživač koji je nastao na taj način (bivši inženjeri Gugla (Google)  Rasel Pauer (Rusell Power) i Luis Monije (Louis Monier). Da li će neko krenuti njihovim stopama ostaje kao pitanje za budućnost.  Gugl trenutno ima 20.000 zaposlenih.


NAŠI PROJEKTI

KLIJENTI O NAMA

Kliknite ovde za više...

Saradnja sa Alezzo je jednostavna, a rezultat vrhunski. Web sajt koju su razvili za nas, naši klijenti ocenjuju kao lep i funkcionalan. Pri tom, uložena sredstva u izradu sajta povratili smo za samo 35 dana, da bi u sledeca dva meseca povrat na investiciju bio preko neverovatnih 1000%.
Što se nas tice, Alezzo je svetski brend.
Hvala što ste nam pomogli da u svet interneta udjemo na velika vrata.

Radisav Nikolic, direktor
Nikol d.o.o.
____________________

Prijatno sam iznenadjena.
Do kompanije Alezzo sam došla po preporuci. Cula sam da dobro radi, ali sam ipak prijatno iznenadjena. Sredstva uložena u izradu sajta i internet marketing su se vratila mnogo pre nego što sam ocekivala. Zbog obostranog zadovoljstva postignutim, proširujemo saradnju na više frontova.

Jovana Ruzic, direktor
TSK d.o.o.
____________________

Alezzo je odlicno uradio posao grafickog dizajna i pripreme za štampu promotivnog materijala za Blues & Jazz festival. Bilbord, plakat i katalog su uradjeni tako da ih se ni mnogo poznatiji evropski festivali ne bi postideli. Naprotiv…
Najbolje od svega je to što su organizacioni odbor festivala u potpunosti oslobodili brige oko grafickog materijala, tako da smo mogli da se bavimo ostalim važnim poslovima vezanim za organizaciju.
Iskreno preporucujem Alezzo.

Dragan Petrovic, menadzer
Blues&Jazz festival


 
 

 [ Alezzo d.o.o. ] [15000 Šabac ] [ Kralja Petra I 10/21 ] [Tel. 015 302 410 ] [ e-mail: info@alezzo.com ]